preskoči na sadržaj
O školi

Na Gradecu (Trg Katarine Zrinske 5), današnjem Gornjem gradu u Zagrebu, osnovana je 3. lipnja 1607. godine prva zagrebačka gimnazija. Osnovali su je Isusovci u napuštenom dominikanskom samostanu, a za opremanje i uzdržavanje pobrinula se gradska općina i darovatelj (ban I. Drašković, zagrebački biskupi i velikaške obitelji).

Zaslugom Filipa Kaušića, a poveljom cara Leopolda I. 1669. godine škola dobiva naslov Akademije i prava sveučilišta. Do 1773. godine Gimnaziju su vodili i njome upravljali Isusovci po svojoj jedinstvenoj naučnoj osnovi ''Ratio studiorum''.

Nastavni jezik bio je latinski. U vrijeme carice Marije Terezije isusovački red je ukinut pa je upravu zagrebačke gimnazije preuzela državna vlast i tako je ostalo do 1850. godine. 

Nastavni jezik je i dalje latinski, ali se puno pažnje posvećivalo i materinjem jeziku. Po tom nastavnom planu učile su se i prirodne znanosti. Franjo Tkalec 1852. utemeljio je prirodopisne zbirke.

Od 1850. do 1918. godine nastavni jezik je hrvatski, a u jedno doba Bachovog apsolutizma bio je njemački. U tom razdoblju bilo je čestih promjena naziva gimnazije, a u njoj je bilo učenika klasične i realne gimnazije. U razdoblju od 1918. do 1991. dolazi do čestih promjena u nazivu škole i u nastavnim planovima. Tako od 1945. u zgradi djeluje VI. (ženska) gimnazija. Škola 1954. postaje VI. Mješovita gimnazija koja je 1977. godine ukinuta i ulazi u sastav Ugostiteljsko - hotelijerskog centra. 1990. godine ponovo je formirana gimnazija, a od 1991. školi se vraća stari naziv Gornjogradska gimnazija.

Školska zgrada je više puta pregrađivana jer je tijekom godina ovdje bila Kraljevska akademija i Kraljevsko sveučilište. Od 1969. godine zgrada škole je zaštićeni spomenik kulture. 

U ovoj školi radili su i stjecali obrazovanje mnogi akademici, sveučilišni profesori, znanstvenici, javni i politički djelatnici kao npr.:

August Šenoa, Miroslav Krleža, Vatroslav Lisinski, Vatroslav Jagić, Ivan K. Tkalčić, Ante Starčević, Janko Drašković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Izidor Kršnjavi, Tituš Brezovački, Tade Smičiklas, A.G. Matoš, Stjepan Radić, Dragutin Domjanić i mnogi, mnogi drugi.

 

KRONOLOGIJA POVIJESTI ŠKOLE

1607. godine -3. lipnja isusovci otvaraju školu; nastava je organizirana za tri niža razreda prema „Ratio adaque institutio studiorum Societatis Jesu“ iz 1599. godine


1611. godine - prvi se put spominje knjižnica Isusovačkog kolegija, temelj buduće profesorske i današnje Sveučilišne knjižnice. Školska knjižnica ima 13.202 sveska i dobiva posebnu dvoranu.


1651. godine - školskoj predstavi prisustvuje Nikola Zrinski i nagrađuje izvođače

1668. godine - dovršen je prvi kat u zgradi gdje se nalazi filozofija, a u prizemlju gimnazija

1669. godine - diplomom cara Leopolda u zgradi se osniva Akademija

1715. godine - potomci konvikta i polaznici škole osnivaju vlastiti orkestar

1766. godine - izvedena je prva predstava na hrvatskom jeziku „Kralj Kir“; sudjelovali su učenici drugih i trećih razreda (sintaksisti) pod vodstvom magistra Ivana Lasića

1768. godine - tiskana i izvedena prva kajkavska drama “Lysimachus“; iz sačuvane je knjige s tiskanim rasporedom osoba vidljivo da su sve uloge imali učenici

1776. godine - reskriptom carice Marije Terezije gimnazija je priključena Akademiji

1827. godine - 18. travnja u dvorani škole je Društveni orkestar Hrvatskog glazbenog zavoda izveo prvi javni koncert u Zagrebu

1842. godine - gimnazija se administrativno odvaja od Akademije; u školi se počinje učiti hrvatski jezik; na pročelju prema Katarininom trgu postavljen je novi portal

1850. – 1918.g. - nastava se zaslugom ministra Thuna izvodi na hrvatskom jeziku

1852. godine - Franjo Tkalec osniva prirodoslovnu zbirku

1895. godine - od 9. prosinca škola se zove Gornjogradska Velika Gimnazija u Zagrebu

1954. godine - postaje VI. mješovita gimnazija

1990. godine - ponovno je osnovana Gimnazija

1991. godine - škola dobiva ime Gornjogradska gimnazija

 

POZNATE LIČNOSTI HRVATSKE POVIJESTI U GORNJOGRADSKOJ GIMNAZIJI

U ovoj školi radili su i stjecali obrazovanje mnogi akademici, sveučilišni profesori, znanstvenici, javni i politički djelatnici, navedeni su samo neki od mnogobrojnih:


August Šenoa (1838. - 1881.), hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist
Miroslav Krleža (1893. – 1981.), književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća
Vatroslav Lisinski (1819. - 1854.), hrvatski skladatelj
Ante Starčević (1823. - 1896.), hrvatski političar, publicist, književnik
Tituš Brezovački (1757. - 1805.) hrvatski književnik
A.G. Matoš (1873. - 1914.), hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac
Stjepan Radić (1871. - 1928.), hrvatski političar
Dragutin Domjanić (1875. - 1933.), hrvatski kajkavski pjesnik






Tražilica



Kalendar
« Srpanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji




Prirodoslovna lepeza


E - learning poral


Oglasna ploča

Korisni linkovi

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Forum
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 400

Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju